Prirodna baština za aktivni odmor

  •  
  •  
  •  

Rijeke su oduvijek značile život i od davnina ljudi su naseljavali doline velikih rijeka. Vukovar ima tu privilegiju da ima svoje dvije rijeke: Dunav i Vuku. Vuka ovdje čini prirodnu granicu povijesnih pokrajina Slavonije i Srijema. Iako je Dunav druga najveća europska rijeka i naša poveznica s Europom i svijetom, Vukovarci ništa manje ne vole ni Vuku. Riječ je o maloj, ćudljivoj rijeci gdje dolaze lokalni ribiči u ljetne dane, a zimi ju Vukovarci koriste kao klizalište. Naše rijeke bogate su ribom i pravi su raj za ribolovce kao i jezero Grabovo gdje se odvijaju razna natjecanja u ribolovu. Duga je i poznata ovdje i veslačka tradicija koja je dala i najuspješnije veslače Hrvatske i nositelje olimpijskog odličja.

Grad u zagrljaju Slavonije i Srijema

Još u 18. stoljeću Vukovar je bio značajna riječna luka, a posljednjih godina vraća mu se to značenje kroz dolazak velikih turističkih brodova. Već nekoliko godina Vukovarci mogu ljeti na kupanje na riječni otok, svoju. Vukovarsku adu, zaštićenu kao posebni rezervat šumske vegetacije. Pjeskoviti je to otok na Dunavu, omiljeno kupalište Vukovaraca, te je svega 5 minuta vožnje čamcem udaljen od središta Vukovara.

Park šuma Adica nalazi se svega 2 km od središta grada, te je omiljeno mjesto Vukovaraca za šetnju, rekreaciju i odmor. Prošarana je pješačkim stazama i trim stazom,  obogaćenom drvenim spravama za vježbanje. U središtu Park šume otvoren je Eko etno centar sa sadržajima tradicijskih obrta i ugostiteljskom ponudom.

Adica je neobičan spoj izoliranosti i blizine – oaza mira i adrenalina!

Biološki Adicu sačinjava stoljetna mješovita šuma omeđena močvarnim područjima rijeke Vuke. Ime dolazio od turske riječi ada – riječni otok jer je područje u cijelosti omeđeno starim i novim tokom rijeke Vuke. Adica je neobičan spoj izoliranosti i blizine, mira i adrenalina. U Adici se nalazi i jedna od znamenitosti Vukovara – kapela sv. Paraskeve (Petke) na Dobroj vodi. Nekada je ovo mjesto bilo obraslo trnjem i tu je bio pašnjak na kojem su pastiri napasali svoja stada. Ovdje su pronašli izvor dobre i bistre vode i od toga potiče naziv Dobra voda. Pravoslavni Srbi su od starina podizali križeve na polju i na izvorima gdje su se skupljali na molitvu. To su napravili i ovdje. Godine 1811. ovdje je izgrađena kapela i posvećena je sv. Paraskevi.

Drevna predaja o crkvici na Dobroj vodi kaže da je na tom mjestu pokopana djevojka Katica koju je dao pogubiti stanoviti Hasan, bijesan i očajan zbog njene postojanosti. Pobožni vukovarski kršćani iskupiše za skupe novce njene mučeničke ostatke od krvnika, te je noću u najvećoj tišini ukopaše baš na onome mjestu, gdje je danas pravoslavna crkvica na Dobroj vodi. Uskoro se razglasi po Vukovaru i čitavoj okolici, da je na onomu mjestu, gdje je jadnica ukopana, odjedanput isključao izvor bistre i ljekovite vode, te da ondje noću neka tajanstvena svijetlost gori. Pobožni kršćani nad njenim grobom podigoše crkvicu i to baš nad onim izvorom, koji i dandanas ondje teče. 1830. kopajući vinograd na Dobroj vodi, naišli su na ljudske kosti, te na temelje neke kapelice s kalvarijom. Stoga se da naslutiti da je ondje nekoć moralo biti groblje i grobljanska crkvica.

Tragovi ledenog doba

Na obali moćnog Dunava nalazi se Gorjanovićev praporni profil u samom središtu grada Vukovara ispod Vodotornja. Predstavlja geokronološki zapis klimatskih promjena kraja pleistocena, odnosno posljednjih stotinjak tisuća godina. Lokalitet je značajan i po jedinom nalazu tefre (akumulacije piroklastičnog materijala) u hrvatskom dijelu Karpatskog bazena i pojavi prapornih lutki (karbonatnih konkrecija). Prvi ga je detaljno opisao, prije stotinjak godina, dr. sc. Dragutin Gorjanović-Kramberger, stoga predstavlja i svojevrstan spomenik istaknutom hrvatskom znanstveniku. Predstavlja geološki spomenik prirode.

Hrvatska turistička zajednica
Ministarstvo turizma RH
Grad Vukovar
VURA
Hrvatska gospodarska komora
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije