Vukovarsko područje oduvijek je bilo prostorom kontinuiranog slijeda kulturnih događanja, na kojem su se tijekom dugih stoljeća dodirivala dva različita svjetonazora – srednjoeuropski, zapadni i balkanski, istočni.

U skladu sa svojim položajem u gospodarskom i administrativnom pogledu Vukovar se razvio u prosvjetno, kulturno i zdravstveno središte. Već od 1730. godine Vukovar ima razvijeno pučko školstvo. Iz franjevačke škole razvila se pučka škola u Starom Vukovaru. Novi Vukovar ima svoju školu. Djelovale su i konfesionalne škole za djecu pravoslavne i židovske vjere, te škole na njemačkom i mađarskom jeziku. Šegrtska škola osnovana je 1886. godine, a gimnazija 1891. Tiskara je proradila 1867. godine kada su izašle i prve vukovarske novine na njemačkom jeziku –„Der Syrmier Bote“.

Njemački grofovi Eltz imali su značajan utjecaj na gospodarski i kulturni život Vukovara.  Doseljavaju se Nijemci, Mađari, Židovi, Rusini, Slovaci i Ukrajinci tako da ovo hrvatsko područje postaje višenacionalno.

Dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara zasigurno je zaokružena barokna cjelina s brojnim arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne i ambijentalne vrijednosti.

Barokna jezgra Vukovara prepoznatljiva je vizura grada. Kuće s baroknim lukovima smještene lijevo i desno od središta izgrađene su u Marija-terezijanskom stilu i nekada su pokazivale ekonomsku moć bogatijeg sloja vukovarskog građanstva. Danas je cijeli prostor zaštićen kao urbana povijesna cjelina. Uputite li se u šetnju Vukovarom koja počinje opravo ovdje, u baroknoj jezgri, krećući se prema Vuki prvo ćete naići na Grand hotel, najpoznatije djelo monumentalne historicističke arhitekture. Grand hotel izgrađen je krajem 19. st., a uz ugostiteljske sadržaje imao je i kazališnu dvoranu. Hotel je drugi puta prodan 1919. godine i to radnicima koji su ga kupili sredstvima od prodaje zadružnih udjela i pretvorili u Radnički dom. Kada pređete most na Vuki uskoro ćete se naći pored rodne kuće našeg nobelovca, Lavoslava Ružičke. Nasuprot njegove rodne kuće je dvorac Eltz u kojem je danas smješten Gradski muzej Vukovar. Dvorac Eltz ubraja se među najreprezentativnije objekte baroknog razdoblja u Hrvatskoj. Palača srijemske županije je nasuprot dvorca, a sagrađena je u 18. stoljeću. Registrirana je kao spomenik kulture A kategorije i obnovljena u povijesnom izgledu.

Krenete li od dvorca Eltz šetnicom uz Dunav vidjeti će te Franjevački samostan i crkvu sv. Filipa i Jakova i Gimnaziju. Gradnja samostana i crkve započela je 24. lipnja 1723. godine i nastavljena kroz cijelo 18. stoljeće. Do ratnih razaranja, koja nisu poštedjela ni bogatu franjevačku baštinu, uključujući i staru samostansku knjižnicu s 17.000 svezaka, samostan s crkvom Sv. Filipa i Jakova bio je najstariji sačuvani barokni spomenik i uopće najstarija vukovarska građevina. Crkva i samostan zaštićeni su spomenik kulture. Vukovarska gimnazija osnovna je 1891. godine.

Arheološki lokalitet Vučedol (Dunavska Troja) smješten uz obalu Dunava nedaleko od Vukovara mjesto je stalnog naseljavanja i jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta. Zbog vrijednosti svojih nalaza dao je naziv cijeloj jednoj eneolitičkoj kulturi, a ujedno je i njezino ishodište. Vučedol je bilo naselje zemljoradnika, stočara, lovaca i prerađivača bakra koje je svoje «zlatno» doba doživjelo od 3000. do 2200. godine pr. Kr. Na Vučedolu je 1938. godine pronađena Vučedolska golubica.

Muzej vučedolske kulture jedinstveni je muzej posvećen samo jednoj kulturi koja se s današnjeg lokaliteta proširila na 13 europskih zemalja.

Danas u Vukovaru djeluju dva suvremena europska muzeja: Gradski muzej Vukovar smješten u Dvorcu Eltz i Muzej vučedolske kulture. Stalni postav Gradskog muzeja Vukovar ponovno je otvoren 2014. godine, a danas broji 3 stalna postava te Galeriju Oranžerija. U sklopu Franjevačkog samostana sv. Filipa i Jakova djeluje je knjižnica s jednim od najvrjednijih fundusa te muzej koji krije veliko blago neprocjenjive kulturno-umjetničke vrijednosti.

Raznovrstan i bogat kulturno-umjetnički život odvija se dakako u muzejima ali i u Hrvatskom domu Vukovar, koji ugošćuje razna događanja, priredbe, kazališne predstave, ali ima i vlastitu Scenu Martin. U sklopu Hrvatskog doma Vukovar nalazi se i Rodna kuća prvog hrvatskog nobelovca Lavoslava (Leopoloda) Ružičke s njegovom Spomen sobom i kongresnim centrom.

Čuvari kulture i tradicije ovoga kraja su brojna kulturno-umjetnička društva. Jedno od najstarijih u Vukovaru je HKGD Dunav, dok manjinske zajednice svojim kulturno-umjetničkim djelovanjem čuvaju tradiciju i običaje svojih matičnih zemalja te obogaćuju kulturnu scenu Vukovara.